Dobovoljno zdravstveno osiguranje

Mesečarenje kod dece: uzroci i saveti

 · 

SOMNABULIZAM (MESEČARENJE, HODANJE U SNU) I DECA: ŠTA TREBA ZNATI

Somnabulizam odnosno mesečarenje, jedan od najčešćih poremećaja spavanja, posebno kod dece, ispoljava se epizodama složene motoričke aktivnosti tokom spavanja, a da pojedinac često toga nije svestan. Iako u mnogim slučajevima može da izgleda bezopasno, važno je razumeti uzroke, simptome i potencijalne rizike kako bi se osigurao bezbedan i miran san najmlađih. Ovaj sveobuhvatni vodič o mesečarenju pružiće korisne informacije i praktične savete.

ŠTA JE MESEČARENJE I KAKO GA PREPOZNATI?

Mesečarenje, takođe poznato kao hodanje u snu, je poremećaj spavanja klasifikovan kao parasomnija. Javlja se tokom dubokog sna ne-REM faze, obično u prvoj polovini noći. Tokom epizode hodanja u snu, osoba može da ustane iz kreveta i hoda, obavlja automatske radnje poput oblačenja ili konzumiranja hrane, pa čak i da govori, dok je bez svesti. Hodanje u snu sa otvorenim očima je uobičajena karakteristika, ali je pogled fiksiran i odsutan. Nakon buđenja, osoba koja hoda u snu odnosno mesečari obično nema sećanja na taj događaj.

HODANJE U SNU KOD DECE: PSIHOLOŠKI UZROCI I DRUGI FAKTORI

Uzroci hodanja u snu kod dece još uvek nisu u potpunosti utvrđeni, ali se veruje da nekoliko faktora doprinosi njegovom razvoju, uključujući psihološke uzroke. Evo nekih od ovih stanja:

  • Genetska predispozicija: Hodanje u snu je češće u porodicama sa istorijom poremećaja spavanja.
  • Nedostatak sna: Nedostatak redovnog, kvalitetnog sna može da poveća verovatnoću pojave epizoda hodanja u snu.
  • Stres i anksioznost: Stresne situacije ili periodi anksioznosti, mogući psihološki uzroci hodanja u snu, mogu da izazvati epizode mesečarenja.
  • Groznica: Groznica, posebno kod dece, može da bude povezana sa epizodama hodanja u snu.
  • Određeni lekovi: Određeni lekovi, kao što su sedativi i hipnotici, mogu da povećaju rizik od pojave epizoda hodanja u snu.
  • Drugi poremećaji spavanja: Hodanje u snu može da bude povezano sa drugim parasomnijama, kao što su sindrom nemirnih nogu i opstruktivna apneja u snu.

 

ŠTA SE DEŠAVA UKOLIKO PROBUDITE OSOBU KOJA MESEČARI? SAVETI I MERE OPREZA

Naglo buđenje mesečara može da izazove dezorijentaciju i konfuziju. Preporučljivo je pažljivo odvesti osobu do kreveta, a da je ne probudite.

HODANJE U SNU SA OTVORENIM OČIMA: SIMPTOMI I DIJAGNOZA

Simptomi hodanja u snu mogu da variraju od blagih do složenijih. Hodanje u snu sa otvorenim očima, sa fiksnim, praznim pogledom, jedan je od najčešćih simptoma. Dijagnoza se zasniva na opisu epizoda i ponekad zahteva specifične testove kako bi se isključila druga stanja.

Mesečarenje predstavlja značajan rizik za decu kod kuće, jer hodaju otvorenih očiju, ali nisu u stanju da opažaju opasnosti u svojoj okolini.

LEČENJE I LEKOVI ZA SOMNABULIZAM

Lečenje hodanja u snu zavisi od učestalosti i intenziteta epizoda. Poboljšanje higijene spavanja, upravljanje stresom i usvajanje mera bezbednosti su efikasne strategije. U nekim slučajevima, može da bude neophodna farmakološka terapija.

SAVETI ZA BEZBEDNOST I SPREČAVANJE NEZGODA

Neophodno je da kućni ambijent bude bezbedan kako bi se sprečile nesreće tokom epizoda mesečarenja. Evo nekih važnih mera predostrožnosti:

  • Zaključavajte vrata i prozore.
  • Uklonite opasne predmete.
  • Postavite zaštitne ograde na stepenice.

 

KADA SE TREBA KONSULTOVATI SA LEKAROM?

Konsultujte lekara ukoliko su epizode hodanja u snu česte, intenzivne, opasne ili ometaju kvalitet sna. Konsultacija sa lekarom je takođe važna kada je mesečarenje povezano sa drugim zabrinjavajućim simptomima. Imajte na umu da je ovaj članak samo u informativne svrhe.

Posedovanje zaštitne ograde u Vašem domu pomaže u obuzdavanju noćnih pokreta dece koja hodaju u snu, značajno smanjujući rizik od nezgoda.

 

 

IZVORI:

National Sleep Foundation
Stanford Children’s Health
American Academy of Sleep Medicine

 

REČNIK POJMOVA

Mesečarenje (hodanje u snu, somnabulizam): Poremećaj spavanja koji karakterišu epizode složene motoričke aktivnosti tokom spavanja, često bez svesti ili sećanja na događaj.
Parasomnija: Kategorija poremećaja spavanja koja uključuje neželjena ponašanja, pokrete, emocije, percepcije i snove koji se javljaju tokom spavanja ili prelaza između spavanja i buđenja.
Ne-REM faza sna: Faza sna koju karakteriše smanjena moždana aktivnost i odsustvo brzih pokreta očiju (Rapid Eye Movement).
Opstruktivna apneja u snu: Poremećaj disanja povezan sa snom koji karakterišu pauze u disanju tokom spavanja zbog opstrukcije gornjih disajnih puteva.
Sindrom nemirnih nogu: Neurološki poremećaj koji karakteriše neodoljiva potreba za pomeranjem nogu, često praćena neprijatnim senzacijama.
Higijena spavanja: Prakse i navike koje doprinose kvalitetnom snu i dobrom zdravlju.

Priredila redakcija UniSalute-a, 28. jul 2025.