SVEOBUHVATNO BLAGOSTANJE MOZGA UZ NEUROFITNES
Neurofitnes je holistički pristup zdravlju mozga. Fokusira se na poboljšanje kognitivnih funkcija, upravljanje stresom i unapređenje mentalnog zdravlja. Tehnike poput autogenog treninga, meditacije i fizičkih vežbi pomažu u postizanju ovih ciljeva optimizacijom performansi mozga i stimulisanjem neuroplastičnosti, odnosno sposobnosti mozga da se prilagođava i menja tokom vremena.
Ovaj članak istražuje autogeni trening kao alat neurofitnesa za borbu protiv stresa i podsticanje opuštanja.
AUTOGENI TRENING: DUBOKA RELAKSACIJA ZA MOZAK I SINAPSE
Razvijen ‘30-ih godina prošlog veka, autogeni trening je tehnika opuštanja zasnovana na samoindukovanju fizičkih i mentalnih senzacija. Kroz specifične vežbe, osoba uči da kontroliše autonomni nervni sistem koji je odgovoran za vitalne funkcije kao što su disanje, otkucaji srca i telesna temperatura. Ova kontrola pomaže u smanjenju aktivnosti simpatičkog nervnog sistema, povezanog sa stresom, i stimuliše parasimpatički nervni sistem, odgovoran za opuštanje i oporavak. Pozitivnim uticajem na sinapse, autogeni trening doprinosi sveukupnom poboljšanju mentalnog blagostanja.
KAKO AUTOGENI TRENING DELUJE NA MENTALNO OPUŠTANJE?
Autogeni trening obuhvata šest glavnih vežbi, usmerenih na različite telesne senzacije.
- Težina
Osećaj težine u različitim delovima tela, počevši od ruku i nogu.
- Toplota
Zamišljanje osećaja široko rasprostranjene toplote kako bi se opustili mišići.
- Puls
Koncentrisanje na otkucaje srca koji se doživljavaju kao mirni i pravilni.
- Disanje
Posmatranje sopstvenog disanja, na prirodan i dubok način. Ova praksa svesnog disanja podstiče opuštanje i vezu uma i tela.
- Solarni pleksus
Zamišljanje toplote u predelu stomaka gde se nalazi solarni pleksus.
- Hladnoća na čelu
Zamišljanje osećaja hladnoće na čelu kako bi se smirio um i poboljšala koncentracija.
Ove vežbe se izvode u mirnom okruženju, u sedećem ili ležećem položaju. Doslednost i redovno vežbanje su neophodni za savladavanje tehnike i upoznavanje sa korisnim svojstvima autogenog treninga.
PREDNOSTI AUTOGENOG TRENINGA: MOZAK, RELAKSACIJA I MEDITACIJA
Autogeni trening nudi brojne prednosti za mozak i za upravljanje stresom.
- Smanjenje stresa i anksioznosti: kontrola fiziološkog odgovora na stres, smanjenje nivoa kortizola.
- Poboljšani san: duboka relaksacija koja podstiče miran, okrepljujući san.
- Poboljšana koncentracija i pamćenje: smanjenje stresa i poboljšani san optimizuju kognitivne funkcije.
- Veća svest o telu: bolje prepoznavanje i upravljanje stresom zahvaljujući većoj osetljivosti na telesne signale.
- Upravljanje hroničnim bolom: smanjenje percepcije bola.
- Poboljšano raspoloženje: oslobađanje endorfina, supstanci koje podstiču blagostanje. Slično meditaciji, autogeni trening podstiče stanje smirenosti i spokoja.
POČETAK AUTOGENOG TRENINGA: PUT DO RELAKSACIJE
Za početak bavljenja autogenim treningom, preporučuje se kurs sa kvalifikovanim stručnjakom. Onlajn resursi kao što su audio vodiči i video tutorijali mogu da se koriste kako bi pomogli u savladavanju osnova. Redovna vežba je neophodna za postizanje rezultata.
AUTOGENI TRENING I ZDRAV NAČIN ŽIVOTA ZA NEUROFITNES
Autogeni trening može da se uključi u kompletni program neurofitnesa.
- Fizička vežba: aktivnost stimuliše proizvodnju neurotrofina, koji su korisni za neurone.
- Uravnotežena ishrana: pažnja posvećena ishrani je neophodna za zdravlje i blagostanje mozga.
- Meditacija: vežbanje je idealno za smirivanje uma i smanjenje stresa.
- Stimulišuće aktivnosti: bavljenje hobijima i strastima održava mozak aktivnim i zdravim.
AUTOGENI TRENING, SAVEZNIK ZA BLAGOSTANJE MOZGA
Autogeni trening je efikasni alat za poboljšanje neurofitnesa i upravljanje stresom. Redovno praktikovanje omogućava da se kontroliše nervni sistem, pri čemu se smanjuje anksioznost, poboljšava san i kognitivne funkcije. Zajedno sa zdravim načinom života, doprinosi blagostanju mozga i mentalnom zdravlju.
IZVORI
Schultz, J. H. (1932). Das Autogene Training (konzentrative Selbstentspannung). Leipzig: Georg Thieme.
Luthe, W. (Ed.). (1969-1973). Autogenic Therapy (Vols. 1-6). New York: Grune & Stratton.
Kanji, N., White, A. R., & Ernst, E. (2006). Autogenic training for anxiety disorders. Cochrane Database of Systematic Reviews, (4).
REČNIK POJMOVA
Neurofitnes: Holistički pristup blagostanju mozga koji ima za cilj poboljšanje kognitivnih funkcija, upravljanje stresom i unapređenje mentalnog zdravlja.
Autogeni trening: Tehnika opuštanja zasnovana na samoindukovanju fizičkih i mentalnih senzacija radi kontrole autonomnog nervnog sistema.
Neuroplastičnost: Sposobnost mozga da se prilagođava i menja tokom vremena kao odgovor na nova iskustva i stimuluse.
Autonomni nervni sistem: Deo nervnog sistema koji kontroliše nevoljne funkcije kao što su disanje, otkucaji srca i varenje.
Simpatički nervni sistem: Deo autonomnog nervnog sistema koji aktivira reakciju „bori se ili beži“ u stresnim situacijama.
Parasimpatički nervni sistem: Deo autonomnog nervnog sistema odgovoran za opuštanje i oporavak organizma.
Sinapse: Tačke povezivanja među neuronima kroz koje se prenose nervni signali.
Solarni pleksus: Mreža nerava koja se nalazi u predelu abdomena, važna za varenje i regulaciju stresa.
Kortizol: Hormon stresa koji proizvode nadbubrežne žlezde kao odgovor na stresne situacije.
Endorfini: Hemijske supstance koje proizvodi mozak, a koje deluju kao prirodni lekovi protiv bolova i doprinose blagostanju.
Neurotrofini: Proteini koji podstiču rast, preživljavanje i funkciju neurona.
Priredila redakcija UniSalute-a, 15. jun 2025.