KARDIOMIOPATIJA PROUZROKOVANA STRESOM: DA LI JE RASPROSTRANJENIJA NEGO ŠTO SE PRETPOSTAVLJA?

Pod izrazom „kardiomiopatije“ se podrazumeva niz bolesti koje pogađaju srčani mišić, smanjujući njegovu sposobnost da se kontrahuje, a samim tim i efikasno pumpa krv. Postoje različiti oblici kardiomiopatija, a među uzroke, koji mogu da budu različiti, a ponekad i nepoznati, takođe se ubraja i nasledni faktor, odnosno genetska predispozicija. Manifestacije kardiomiopatije nisu uvek očigledne, naročito u ranim fazama, a reč je o patologiji koja ne može da se izleči. Pa ipak, ukoliko se pravilno leči, simptomi se mogu ublažiti i može se izbeći pogoršanje.

Hajde da saznamo nešto više o ovom stanju, kako se manifestuje i koje se terapije koriste.

ŠTA SU kardiomiopatije I KAKO Se KLASIFIKuju

Kardiomiopatije mogu da utiču na srce na različite načine i da dovedu do brojnih komplikacija, uključujući srčanu insuficijenciju, a u najgorem slučaju i izazovu iznenadnu smrt. U zavisnosti od promena koje se dešavaju u srčanom mišiću, može se razlikovati više vrsta kardiomiopatija. Hajde da zajedno saznamo nešto više o njima.

Shidlovski/gettyimages.it

DILATATIVNA KARDIOMIOPATIJA

Dilatativna kardiomiopatija pogađa levu komoru koja se širi i zbog toga više ne može pravilno da pumpa krv. Ovo je najčešći tip kardiomiopatija, a uzroci mogu da budu različiti, na primer, idiopatski (dakle, nepoznati), genetski ili virusni. Bolest takođe može da bude posledica upotrebe alkohola i droga i u ovom slučaju je reverzibilna.

HIPERTROFIČNA KARDIOMIOPATIJA

U ovom slučaju poremećaj je uzrokovan zadebljanjem srčanog mišića, a to je stanje koje ga sprečava da pumpa odgovarajuće količine krvi u organe i tkiva. Obično je uzrok hipertrofične kardiomiopatije genetski.

restriktivna KARDIOMIOPATIJA

Kod restriktivne kardiomiopatije, srčani mišić postaje krut i gubi elastičnost. Srce, prema tome, više nije u stanju da se pravilno puni krvlju, što uzrokuje nakupljanje tečnosti u delovima tela poput nogu, stomaka, pluća i drugih organa, kao i smanjenje protoka krvi u različitim tkivima. Reč je o retkom obliku kardiomiopatije, a uzroci su često nepoznati.



    Prijavite se na naš newsletter

    ARITMOGENA KARDIOMIOPATIJA

    To je nasledna bolest čija je glavna posledica teška aritmija srca (otuda i njeno ime). Uzrokovana je mutacijom jednog ili više gena koji učestvuju u stvaranju proteina koji drže zajedno ćelije koje čine srčani mišić.

    kardiomiopatija prouzrokovana stresom: O ČEMU je reč?

    Stanje različito od gore pomenutih je takozvana stresna kardiomiopatija. Takođe poznato pod nazivom „sindrom slomljenog srca“ ili Takocubo sindrom, ovo stanje se javlja kada osoba iznenada doživi akutni emocionalni ili fizički stres koji brzo oslabi srce. Emocionalni stres uključuje, na primer, osećaj straha, bola i besa, dok fizički podrazumeva visoku temperaturu, poteškoće sa disanjem, slomljenu kost, i to su samo neki od simptoma.

    PeopleImages/gettyimages.it

    Stresna kardiomiopatija, koja je češća kod žena nego kod muškaraca i kod osoba starijih od 50 godina, daje simptome slične onima koji se javljaju kod srčanog udara, iako nije reč o srčanom udaru (infarktu), jer arterije srca nisu začepljene, čak i ako protok krvi može da bude smanjen.

    Uzroci ovog sindroma nisu jasni, iako se čini da je za njega odgovoran višak hormona stresa kao što je adrenalin. U većini slučajeva to je reverzibilna situacija i ako se brzo i adekvatno postupi, osoba se obično oporavi za nekoliko dana ili nedelja, bez dugoročnih posledica. U retkim slučajevima, međutim, ovo stanje može da bude fatalno.

    KARDIOMIOPATIJA: KOJI SU FAKTORI RIZIKA

    Posle ove kratke digresije o stresnoj kardiomiopatiji, vraćamo se priči o kardiomiopatijama u užem smislu. Kao što smo videli, uzroci ovih patologija mogu da budu nepoznati, nasledni ili stečeni, dakle, ova bolest se javlja zbog zdravstvenih problema ili specifičnog ponašanja. Evo nekih stanja koja mogu da izazovu stečenu kardiomiopatiju:

    • oštećenje srčanog mišića usled srčanog udara ili koronarne bolesti;
    • arterijska hipertenzija;
    • bolest srčanih zalistaka;
    • neke vrste infekcija, na primer Covid-19;
    • dijabetes;
    • gojaznost i problemi sa štitastom žlezdom;
    • alkoholizam i upotreba droga poput kokaina, amfetamina, heroina;
    • bolesti koje mogu da prouzrokuju oštećenje srca kao što su sarkoidoza, hemohromatoza, amiloidoza;
    • neki lekovi za hemioterapiju.

     

    SIMPTOMI kardiomiopatija

     

    Kao što je napomenuto, u nekim slučajevima se kardiomiopatije ne manifestuju evidentnim simptomima, posebno u početnim fazama.

    Povozniuk/gettyimages.it

    Među najčešćim simptomima koji se javljaju sa napredovanjem bolesti su:

    • otežano disanje, kako u mirovanju, tako i tokom napora;
    • nakupljanje tečnosti u nogama, zglobovima i stopalima;
    • nadutost stomaka;
    • umor;
    • kašalj;
    • nepravilan rad srca ili lupanje srca;
    • vrtoglavica i nesvestica.

    Osim toga, kao što je već rečeno, kardiomiopatije mogu da dovedu do brojnih komplikacija, među kojima su srčana insuficijencija, krvni ugrušci, problemi sa srčanim zaliscima, pa sve do srčanog zastoja i iznenadne smrti.

    kako SE DIJAGNOSTIKUJU I LEČE kardiomiopatije

    Da bi se razumelo da li osoba pati od kardiomiopatije, lekar će izvršiti temeljni pregled tokom kojeg će istražiti medicinsku i porodičnu istoriju pacijenta. Nakon toga može da prepiše niz analiza kao što su:

    • Rentgen grudnog koša;
    • ehokardiogram;
    • elektrokardiogram (EKG);
    • test opterećenja;
    • magnetna rezonanca srca;
    • scintigrafija miokarda;
    • analiza krvi.

    Kada je reč o lečenju, ono se određuje na osnovu oblika kardiomiopatije. Cilj je, u svakom slučaju, ublažavanje simptoma, izbegavanje komplikacija i preduzimanje svih mera kako se stanje pacijenta ne bi pogoršalo. Lekar može da predloži terapiju lekovima ili da se odluči za hiruršku intervenciju, poput ugradnje defibrilatora ili pejsmejkera. U težim slučajevima, može da bude potrebno i da se ugradi ventrikularni pomoćni uređaj (VAD) ili čak da se izvrši transplantacija srca.

    KAKO SPREČITI nastanak kardiomiopatija

    Najbolji način za prevenciju kardiomiopatije i drugih bolesti srca je usvajanje zdravog načina života kako bi se što više eliminisali mogući faktori rizika, iako nastanak ove bolesti, kao što smo videli u slučaju naslednih, ne može uvek da bude sprečen.

    alvarez/gettyimages.it

    Uopšteno govoreći, međutim, uvek je preporučljivo:

    • pridržavati se zdrave ishrane;
    • redovno upražnjavati fizičku aktivnost;
    • ostaviti cigarete;
    • izbegavati prekomernu upotrebu alkohola i ne konzumirati drogu;
    • obratiti posebnu pažnju na one situacije koje predstavljaju faktor rizika kao što su dijabetes, hipertenzija, povišeni holesterol.

    Ne treba, međutim, zaboraviti da zdravlje srca takođe zavisi od redovnih kontrolnih pregleda koji omogućavaju da se naše stanje neprestano prati.

     

    Izvori:
    issalute.it
    humanitas.it
    mayoclinic.org
    cdc.gov
    hopkinsmedicine.org

    Izvor: https://blogunisalute.it/cardiomiopatia/