Nesanica kod starijih osoba: uzroci, posledice i preparati za vraćanje spokoja

Nesanica je, nažalost, čest i široko rasprostranjeni problem, koji može da pogodi svakoga, u bilo kom uzrastu. Međutim, ima tendenciju da se jasnije ispoljava kod starijih osoba: sa prirodnim procesom starenja i njegovim fiziološkim i psihološkim promenama, u stvari, veća je verovatnoća da će osoba patiti od poremećaja sna, koji mogu da imaju ozbiljne posledice po zdravlje ukoliko potraju tokom vremena. Umor, razdražljivost, stres, uznemirenost, pa sve do stvarnih depresivnih pojava: to su neke od posledica koje se vezuju za nedostatak odgovarajućeg odmora, i zato je neophodno voditi računa o higijeni sna, posebno u starijoj dobi.

Uzroci mogu da budu različiti, a u ovom članku ćemo saznati i koji i kako da se starije osobe izbore sa nesanicom i ponovo budu spokojni tokom noći.

SAN: KAKO SE MENJA KOD STARIJIH OSOBA?

„Spavati kao beba“ nije samo izreka. Odrasla osoba, naime, više neće spavati tako duboko i isto onoliko sati kao kada je bila dete ili adolescent. Ovo se dešava zbog toga što se, kako vreme odmiče, količina i kvalitet sna menjaju. Prema Italijanskom društvu za gerontologiju i gerijatriju (SIGG), upravo u gerijatrijskoj populaciji primećuje se visoka učestalost poremećaja spavanja, koju predstavljaju:

  • poteškoće u uspavljivanju
  • poremećen i isprekidan san (nakon 45. godine počinju da se učestalo javljaju epizode noćnog mikro buđenja)
  • rano buđenje.

Treba naglasiti da, suprotno uvreženom verovanju, stariji ljudi ne spavaju manje nego ranije, već imaju tendenciju da prerasporede svoje sate sna tokom celog dana, i kroz popodnevne dremke. Problem je u tome što sa procesom starenja odmor postaje površniji, fragmentiraniji i nestabilniji, usled smanjenja četvrte faze sna, one duboke i efektivne u kojoj organizam počinje da se opušta i obnavlja energiju. Iz tog razloga, samostalno buđenje ili buđenje tokom ove faze može da izazove jak osećaj konfuzije, dezorijentacije i uznemirenosti, posebno kod starijih osoba

Ridofranz/gettyimages.it

KOJI SU UZROCI NESANICE KOD STARIJIH OSOBA

Uzroci senilne nesanice mogu da budu mnogobrojni i različite prirode, neki su fiziološki, a drugi ne.

Na primer, znamo kako je melatonin – hormon koji proizvodi pinealna žlezda – epifiza, koja je smeštena u bazi mozga – ključan u regulisanju ciklusa spavanja i buđenja. Kod starijih osoba dolazi do smanjenja proizvodnje ovog veoma važnog hormona: stoga nedostatak melatonina može da doprinese nesanici i posledičnim epizodama noćne uznemirenosti.

Drugi uzrok može da bude promena cirkadijalnog ritma: često stariji ljudi provode manje vremena na otvorenom. Sunčeva svetlost, u stvari, igra presudnu ulogu u regulisanju našeg biološkog sata i, prema različitim studijama, osobe koje provode više vremena na otvorenom – posebno zimi – bolje spavaju noću.

Ako su ovi faktori povezani sa prirodnim procesom starenja, postoje i drugi koji su, s druge strane, povezani sa spoljašnjim elementima, kao što su nepravilna ishrana i preveliki obroci pre spavanja, život u bučnom prostoru ili spavanje na neudobnom i neodgovarajućem dušeku. Osim toga, uzimanje lekova za lečenje određenih patologija – hipertenzije ili srčanih problema – može da ima važne efekte na organizam i može da ometa san.



    Prijavite se na naš newsletter


    Svemu ovome mogu da se dodaju i drugi poremećaji i stanja od kojih starija osoba može da pati, a koja imaju tendenciju da promene delikatnu ravnotežu sna, kao što su:

    • preterano dugo popodnevno spavanje
    • česta potreba za odlaskom u kupatilo radi uriniranja tokom noći
    • problemi sa disanjem kao što je apneja u snu
    • bol u zglobovima i mišićima
    • dijabetes
    • neurološke bolesti kao što su senilna demencija ili Alchajmerova bolest
    • usamljenost, anksioznost ili depresija.

    POSLEDICE SENILNE NESANICE

    Često potcenjujemo značaj sna, koji je od suštinskog značaja za održavanje dobrog psiho-fizičkog zdravlja i kognitivnih procesa, posebno kod starijih osoba. Nesanica, zapravo, može da ima ozbiljne posledice i podstakne nastanak problema neurološke prirode, (kao što su Alchajmerova i senilna demencija), kao i poremećaje psihijatrijske i kardiometaboličke prirode.

    Stres, poteškoće u koncentraciji, glavobolja, bolovi u zglobovima tokom dana, kao i uznemirenost, zbunjenost, razdražljivost, anksioznost, depresija mogu da budu posledice nesanice i otežaju život starije osobe. Ne treba smetnuti s uma da manje bistar um ili iznenadno buđenje noću takođe mogu da povećaju rizik od padova i nezgoda u okviru doma.

    KAKO UBLAŽITI NESANICU KOD STARIJIH OSOBA: SAVETI I LEKOVI

    Ridofranz/gettyimages.it

    Jedna od tajni blagostanja je dobar san. Pobediti nesanicu može da bude sve samo ne jednostavno, ali uz neke male savete i određene preparate, možemo da se pobrinemo za svoju higijenu sna i higijenu sna naših najmilijih, kako bismo ponovo pronašli spokoj tokom noći.

    Pre svega, za lečenje blage nesanice važno je:

    • promeniti pogrešne navike i uspostaviti rutinu, na primer poštujući određeno vreme obroka i perioda odmora, kako bi se što više izbalansirali sopstveni ritmovi
    • voditi računa o svojoj ishrani, dajući prednost hrani biljnog porekla i hrani bogatoj vlaknima, izbegavati hranu ili pića koji ometaju san jer sadrže razbuđujuće supstance, kao što su kafa ili alkohol
    • pripremati lagana jela pre odlaska na spavanje
    • provoditi najmanje pola sata na otvorenom
    • izbegavati pušenje, posebno uveče
    • praktikovati redovnu fizičku aktivnost je veoma važno da bismo ostali zdravi, ali ukoliko osoba pati od nesanice bilo bi bolje da to ne radi u kasnim popodnevnim satima
    • stvoriti ugodno okruženje za spavanje odabirom odgovarajućeg kreveta i obezbeđivanjem odgovarajuće temperature
    • izbegavati predugačko popodnevno dremanje: bolje je ne prelaziti pola sata kako se ne bi ometao noćni odmor
    • ne gledati TV pre spavanja i ne koristiti digitalne uređaje, jer izlaganje svetlima ekrana komplikuje fazu uspavljivanja.

    Naposletku, može da bude korisno koristiti neke prirodne preparate koji doprinose opuštanju u večernjim satima, kao što je priprema biljnih čajeva ili infuza poput kamilice, matičnjaka, valerijane, pasiflore, gloga. Jedina mera predostrožnosti je njihovo konzumiranje mnogo pre odlaska na spavanje kako bi se izbeglo buđenje tokom noći radi uriniranja. Postoje i 100% prirodne kapi ili tablete na bazi ovih biljaka koje deluju umirujuće i, za razliku od lekova, ne izazivaju zavisnost.

    Savet je da pokušate što je više moguće da delujete na kvalitet sna tako što čete uticati na svoj način života ili prirodnim lekovima, u najgorem slučaju uzimajući u obzir unos tableta melatonina, uvek uz poštovanje saveta lekara. Dakle, bilo bi dobro da se što je više moguće izbegava upotreba lekova koji mogu da izazovu zavisnost i druge neželjene efekte. Ali, ukoliko situacijom više ne može da se upravlja i nesanica postane hronična, najbolje je konsultovati izabranog lekara ili specijalistu za higijenu spavanja kako bi se procenili ciljani farmakološki tretmani, u zavisnosti od stepena nesanice.

    Videli smo, dakle, koliko je ključno istražiti uzroke nesanice kod starijih osoba, pokušati sa balansiranjem ritmova i usvojiti pravilan način života kako bi se osećali dobro noću, ali i tokom dana.

     

    Izvori:

    sonnomed.it

    fondazioneveronesi.it

    sigg.it

     

    Priredio: UniSalute, 15. decembar 2023.

    Izvor:

    https://blogunisalute.it/insonnia-anziani/