Šta je Ešerihija koli i kako dolazi do zaražavanja ovom bakterijom

Ešerihija koli (Escherichia coli) je bakterija koja može da izazove crevnu infekciju – sa simptomima i posledicama koji u nekim slučajevima mogu da budu veoma ozbiljni – a njeno prenošenje je uglavnom povezano sa unosom kontaminirane hrane ili vode. Krajem jula ove godine, upravo zbog ovog patogena, na nekoliko deonica plaže duž rivijere Romanjola (Romagnola) je bilo zabranjeno kupanje, pošto su otkrivene povišene vrednosti Ešerihije koli nakon uobičajenih provera koje je sprovela Arpae (Agencija za prevenciju i zaštitu životne sredine i energije regije Emilija Romanja). Na sreću, zabrana je ubrzo ukinuta, pošto su se vrednosti brzo vratile u normalu. Pretpostavlja se da je prisustvo bakterije uzrokovano natprosečnim temperaturama zabeleženim ovog leta, kako su objasnili zvaničnici regije Emilija Romanja, koje su  pogodovale razmnožavanju bakterija.

Ali kako se tačno dobija Ešerihija koli i koje su posledice infekcije? Koje mere predostrožnosti treba slediti da bi se izbeglo zaražavanje ovim patogenom, naročito kada je u pitanju priprema hrane? Hajde da to zajedno saznamo u ovom članku.

 

ŠTA JE EŠERIHIJA KOLI?

Escherichia coli (E.coli) je bakterija koja normalno živi u crevima ljudi i toplokrvnih životinja, pošto je deo crevne mikrobiote. Obično ne izaziva probleme jer je većina sojeva ove bakterije bezopasna, međutim, neki od njih mogu da izazovu infekcije, kako u digestivnom sistemu, različite težine, tako i u urinarnom traktu ili drugim delovima organizma.

Među najrasprostranjenijim i najpoznatim sojevima koji mogu da izazovu probleme ovog tipa je Escherichia coli O157: H7, koja proizvodi toksin koji može da ošteti unutrašnju sluznicu creva, što, pak, može da izazove krvavu dijareju, kao što ćemo detaljnije videti u nastavku teksta.

Ešerihija koli: kako dolazi do zaražavanja ovim patogenom?

Stoka se smatra glavnim rezervoarom E.coli O157: H7, posebno goveda, a infekcija može da se prenese na ljude kroz unos kontaminirane hrane ili vode ili kroz kontakt sa samim životinjama. Štaviše, za razliku od drugih bolesti, dovoljna je mala količina bakterije da bi došlo do zaražavanja. Hajde da se detaljnije upoznamo sa glavnim načinima zaraze.

Sirovo ili nedovoljno termički obrađeno meso

Među namirnice koje su pod najvećim rizikom da budu izvor ove bakterije spada sirovo ili nedovoljno termički obrađeno meso. Posebno se, prema mišljenju stručnjaka, mora obratiti pažnja na mlevenu govedinu, kao što je hamburger. U stvari, tokom obrade ovog mesa, svi patogeni prisutni na površini mogu da se prošire i unutar ćufte: stoga je neophodno pažljivo pripremati ovo meso kako bi se eventualne bakterije potpuno eliminisale. Drugi potencijalni izvor prenosa je nepasterizovano mleko: zapravo, bakterija može da se prenese u mleko iz kravljeg vimena ili iz opreme koja se koristi za mužu.

Jasper Chamber/gettyimages.it

Kontaminirano voće ili povrće

Drugi mogući izvor zaražavanja predstavljaju povrće, voće i klice; rizik se posebno odnosi na povrće i voće koji se konzumiraju sirovi i neoljušteni, na primer zelena salata i spanać. U ovom slučaju do kontaminacije može da dođe usled kontakta hrane sa fekalijama životinja tokom njenog uzgoja ili obrade.

Takođe se ne preporučuje konzumiranje nepasterizovanih voćnih sokova.

Kontaminirana voda

Do zaražavanja može da dođe i gutanjem kontaminirane vode, neadekvatno dezinfikovane hlorom, tokom kupanja, na primer u bazenu, ukoliko je voda kontaminirana.

Prenos infekcije između ljudi

Do prenošenja infekcije može da dođe i sa osobe na osobu fekalno-oralnim putem (bakterija iz stolice bolesne osobe prelazi u probavni sistem zdrave osobe), naročito ukoliko osoba koja je zaražena Ešerihijom ne pere pažljivo ruke. S obzirom da je E.coli potreban bliski kontakt da bi se proširila, nije neuobičajeno da se ovaj način zaraze javlja uglavnom u porodičnom ili školskom okruženju, a posebno u vrtićima.

Drugi mogući način zaražavanja je kontakt sa životinjama koje su nosioci bakterije tokom posete farmama ili obrazovnim gazdinstvima.



    Prijavite se na naš newsletter

    EŠERIHIJA KOLI: KOJE SIMPTOME I POSLEDICE IZAZIVA?

    Simptomi se javljaju u proseku 3-4 dana nakon izlaganja bakteriji, ali može da se desi da se jave i ranije ili kasnije, tj. do nedelju dana kasnije. Oni obično uključuju:

    • jake stomačne grčeve;
    • vodenastu dijareju koja u težim slučajevima može da postane krvava. Štaviše, osoba može da oseća potrebu za pražnjenjem creva, ali da u tome ne uspe.
    • Mučnina i povraćanje.

    Neophodno je obratiti se lekaru ukoliko osoba ima upornu, tešku ili krvavu dijareju.

    Moguće komplikacije uzrokovane bakterijom

    U većini situacija osoba zaražena Ešerihijom koli ozdravi za najviše deset dana. Međutim, u malom procentu slučajeva bakterija može da izazove ozbiljnije posledice kao što je hemolitičko-uremijski sindrom. Najveći rizik za nastanak ove komplikacije imaju mala deca i starije osobe.

    Nažalost, hemolitičko-uremijski sindrom je stanje koje je potencijalno opasno po život i ima tendenciju da se razvije oko nedelju dana nakon pojave prvih simptoma koje izaziva Ešerihija koli. Njegova opasnost proizilazi iz činjenice da izaziva hemolitičku anemiju, dakle uništavanje crvenih krvnih zrnaca, i bubrežnu insuficijenciju (otkazivanje bubrega), što izaziva nakupljanje toksičnih materija u krvi.

    Escherichia coli u urinu i druge moguće infekcije

    Kao što smo već rekli, Ešerihija koli može da izazove infekcije čak i van digestivnog sistema, posebno u urinarnom traktu, ali i u drugim delovima organizma: bakterija, zapravo, može da izazove upalu pluća, infekcije stopala kod dijabetičara, infekcije rana (ovo su samo neki od primera). Međutim, treba napomenuti da se ove okolnosti uglavnom odnose na osobe sa naročito oslabljenim imunitetom.

    KAKO SE LEČI EŠERIHIJA KOLI?

    Trenutno ne postoji terapija koja može da izleči infekciju ili da spreči najteže posledice: uopšteno govoreći, pacijentu se savetuje da se odmara i unosi dovoljnu količinu tečnosti kako bi se izbegao umor i dehidracija. Obično se ne propisuju antibiotici jer se čini da ne pomažu u lečenju infekcije i da mogu da povećaju mogućnost od nastanka komplikacija. Uopšteno uzevši, ne preporučuju se čak ni antidijaroici (lekovi protiv proliva). U svakom slučaju, lekar će ukazati na najprikladniji način lečenja za konkretan slučaj, pa je poželjno obratiti mu se za svaku nedoumicu ili pitanje.

    Situacija se, naravno, menja ukoliko se javi hemolitičko-uremijski sindrom, koji zahteva hospitalizaciju i način lečenja kao što je hemodijaliza.

    U prisustvu infekcija koje zahvataju druge delove organizma osim digestivnog sistema, lekar će pribeći ciljanoj terapiji (uglavnom zasnovanoj na antibioticima), koja se prilagođava svakom pojedinačnom slučaju.

    Viktoria Korobova/gettyimages.it

    KAKO SE SPREČAVA NASTANAK INFEKCIJE EŠERIHIJOM KOLI?

    S obzirom na načine prenošenja, jasno je da je važno preventivno delovati, sprovodeći niz mera predostrožnosti, naročito u kući. Prevencija, naime, počinje proizvodnjom i preradom namirnica, dakle na poljoprivrednom i industrijskom nivou, ali se nastavlja u našim kuhinjama, gde je neophodno sprovoditi adekvatnu higijensku praksu. Evo nekih situacija na koje treba obratiti pažnju.

    Izbegavanje konzumiranja rizične hrane

    Što se tiče konzumiranja hrane, treba obratiti pažnju na sledeće:

    • Adekvatno termički obrađivati meso. Namirnice kao što su hamburgeri, konkretno, treba dobro da se termički obrade pre nego što se konzumiraju. Da bismo bili sigurni da adekvatno termički obrađujemo meso, preporučljivo je koristiti termometar za hranu i proveravati unutrašnju temperaturu mesa koja bi, prema SZO (Svetskoj zdravstvenoj organizaciji), trebalo da bude najmanje 70°C.
    • Pažljivo prati voće i povrće pre konzumiranja, posebno ukoliko će se jesti sirovo i neoljušteno. Naročito je važno biti pedantan sa zelenim lisnatim povrćem.
    • Treba piti pasterizovano mleko, izbegavajući konzumiranje sirovog mleka i mlečnih proizvoda napravljenih od ovog sastojka. Kao što je ranije napomenuto, ne preporučuju se ni nepasterizovani voćni sokovi.

    Obratite pažnju na unakrsnu kontaminaciju

    U kuhinji moraju da se poštuju neka osnovna higijenska pravila ponašanja:

    • koristite posebne daske za sečenje sirovog mesa i namirnica kao što su povrće ili voće;
    • ne stavljajte termički obrađeno meso na tanjir gde je prethodno bilo sirovo meso, a da ga prethodno niste dobro oprali;
    • dobro operite toplom vodom i deterdžentom za pranje sudova daske za sečenje, noževe i radne površine koje su korišćene za sirovo meso ili drugu sirovu hranu.

    Pranje ruku

    Ruke uvek treba pažljivo oprati pre termičke obrade namirnica. Naravno, isto važi i nakon korišćenja toaleta, menjanja pelena bebi ili kontakta sa životinjama, njihovim predmetima ili okolinom.

    Ovo je uvek važna mera predostrožnosti, ali posebno kada je osoba u kontaktu sa starijim osobama, malom decom ili osobama sa oslabljenim imunitetom, koji su više izloženi riziku od infekcija.

    Podsećamo da treba izbegavati gutanje vode prilikom plivanja ili kupanja u jezerima, barama, rekama ili bazenima, kako se osoba ne bi izložila riziku od zaraze ukoliko je voda kontaminirana.

     

    Izvor: https://blogunisalute.it/escherichia-coli/

    Izvori:

    who.int

    mayoclinic.org

    epicentro.iss.it

    humanitas.it

    msdmanuals.com

    hopkinsmedicine.org

    food.gov.uk

    regione.emilia-romagna.it