Šta se događa u našem organizmu kada dnevno prelazimo 10.000 koraka

Svi pametni telefoni imaju u sebi pedometar koji nam na 24 sata meri broj pređenih koraka. Telefoni nam po automatizmu kao cilj postavljaju do 10.000 koraka dnevno, pa kada ih napravimo, obaveste nas o tome. Inače, 10.000 koraka izraženo u metrima bilo bi oko osam kilometara. Ilustracije radi, to je jedan krug oko beogradske Ade ciganlije ili dve dužine keja u Novom Sadu od Mosta slobode do špica kod Kanala DTD, ili dvadeset krugova na standardnoj atletskoj stazi za trčanje.

Do ove tačke sve je jasno. Međutim, pitali smo se i istražili ko je propisao baš taj broj koraka i zašto. Zašto se, iz ugla lekara, preporučuje 10.000 koraka, u kom ritmu treba da ih napravimo i kako hodanje zaista utiče na naš organizam? Da li je 10.000 koraka zlatni standard ili je za zdravlje dovoljno i manje?

Predstavljamo vam naše zaključke i informacije do kojih smo došli.

Zašto baš 10.000 koraka?

Pravilo da u danu treba da napravimo 10.000 koraka pojavilo se uoči Olimpijskih igara u Tokiju 1964. godine. Tada je dr. Yoshiro Hatano osmislio pedometar u cilju podsticanja ljudi na više kretanja jer je uvideo da je zapadnjački stil života loš po zdravlje Japanaca.

Iako još uvek ne postoje zvanična klinička istraživanja na osnovu kojih je, kao zlatni standard preporučenog kretanja za očuvanje zdravlja, dobijen broj od 10.000 koraka, u toku su mnoge studije u kojima naučnici pokušavaju da utvrde kakvi su zdravstveni benefiti od 10.000 pređenih koraka dnevno.

4.400, 7.500 ili 10.000 koraka? Evo šta je najbolje

Deset hiljada koraka dnevno vaći za zlatni standard, ali postoje naučni dokazi da i 4.400 pređenih koraka ima veoma pozitivan uticaj i na psihu i na fizičko zdravlje.

Istraživanje sprovedeno na “Brigham and Women’s Hospital” pokazalo je da su žene koje su dnevno pravile oko 4.400 koraka tokom četiri godine imale manji rizik od preuranjene smrtnosti za 41 posto. Žene koje su napravile prosečno 5.900 koraka smanjile su rizik od smrti za 46 posto. Najniži rizik od smrti imale su žene koje su napravile oko 7.500 koraka u danu. Zaključak istraživanja je da hodanje samo po sebi pozitivno utiče na naše zdravlje i dugovečnost.



    Prijavite se na naš newsletter

    Hodanje je dobro za kosti

    Koračanje je dobro za kosti jer sprečava razređivanje koštanog tkiva. Kada pređemo oko 10.000 koraka, podstičemo organizam da stvara novo koštano tkivo, a sama struktura kostiju postaje gušća. Zbog toga je hodanje odlična prevencija osteoporoze. Kod osoba koje već imaju osteoporozu ili osteopeniju hodanje može da uspori napredovanje. Hodanje pozitivno utiče na tonus mišića i održavanje optimalnog odnosa između mišića i masnog tkiva.

    Hodanje štiti srce

    Šetnje su lagana rekreacija, tako da ne opterećuju srce, već pozitivno utiču na čitav kardiovaskularni sistem. Hodanje je dobro za starije ljude i za osobe koje pate od kardiovaskularnih bolesti, pa imaju ograničenja kada je reč o fizičkim aktivnostima. Pored toga, svakodnevna rekreacija pozitivno utiče na regulaciju krvnog pritiska i može da obuzda napredak same bolesti.

    Smanjuje rizik od dijabetesa

    Australijski naučnici su istražili uticaj hodanja i kretanja na nivo šećera u krvi. Pokazalo se da je hodanje dovelo do gubitka težine i smanjenja telesne masti, što je smanjilo rizik od nastanka dijabetesa.

    Pomaže kod nesanice

    Redovna fizička aktivnost pozitivno utiče na san. Šetnja može da vam pomogne da brže zaspite i imate čvršće spavate. Šetnja brzim hodom se preporučuje minimum dva-tri sata pre odlaska u krevet. Ako ste fizički aktivni neposredno pred spavanje, može da se dogodi da imate previše energije da biste zaspali.

    Smanjuje napetost

    Kada se krećemo, naš organizam luči manje hormona stresa. Čak i kratkotrajno kretanje može da smanji napetost i depresivno raspoloženje. Šetnja brzim hodom od samo 10 minuta doprinosi povećanom prilivu pozitivne energije, a zamislite koliko ćete dobre rezultate postići posle 10.000 koraka! Za regulisanje stresa i anksioznosti hodanje je korisnije nego bilo koja fizička aktivnost jakog intenziteta.

    Podiže samopouzdanje

    Redovna rekreacija može da vam pomogne da popravite mišljenje o sebi i svom izgledu, što dovodi do veće samouverenosti i samopouzdanja. 

    U kom ritmu treba da hodamo?

    Lekari savetuju da se 10.000 koraka ispešači u dve ture od po 5.000 koraka. Pet hiljada koraka treba preći za dvadeset minuta jer je brzo hodanje za naše telo bolje i od džoginga. Hodanje manje od trčanja napreže zglobove i ne oštećuje hrskavicu, a pritom pokrećemo celo telo. Tokom brzog hoda rade i mišići vrata, ruku, stomaka i leđa. Posle brze šetnje fitijatri savetuju vežbe istezanja.