Klimatske promene, sajber napadi, regulatorni pritisci, usamljenost zaposlenih i rizici povezani sa upotrebom veštačke inteligencije sve su češće teme koje oblikuju savremeni poslovni svet. U potrazi za odgovorima kako da se izgradi otpornost u doba neizvesnosti, 5. juna u hotelu „Hyatt“ u Beogradu održana je šesta regionalna konferencija „Rizici novog doba i održivost: let u nepoznato“, u organizaciji platforme BeRiskProtected.
Na panelu „Klimatski reset: Inovacije za održivu budućnost“, DDOR osiguranje predstavljao je Leo Pandžić, direktor Direkcije za održivi razvoj. Uz njega, u panel diskusiji učestvovali su i Tijana Koprivica, direktorka održivog poslovanja u Delta Holdingu, Bojan Ljubičić, direktor portfolija u kompaniji Marera Properties i Teodora Kovačević, Sustainability Leader u kompaniji IKEA. U fokusu razgovora bile su posledice klimatskih promena po privredu i način na koji kompanije kroz inovacije, ESG strategije i osiguranje odgovaraju na rizike budućnosti.
Pandžić je istakao da industrija osiguranja beleži rast, ali da je on, u velikoj meri, rezultat inflatornih pritisaka. Naglasio je i da je globalna svest o važnosti osiguranja i dalje niska, čak i u Evropskoj uniji, svega 25% imovine je osigurano od šteta izazvanih klimatskim promenama.
„Industrija osiguranja je jedna od najosetljivijih na klimatske promene. Ekstremni vremenski događaji postaju češći, složeniji i skuplji. Osiguranje ima važnu ulogu u održivosti jer omogućava finansijsku stabilnost i otpornost zajednica. U DDOR-u razvijamo modele zaštite koji odgovaraju realnosti, jer rizici više nisu teorija, već svakodnevica“, poručio je Pandžić.
„Beležimo neprekidan niz rekordnih vrednosti, a posledice su razorne. Nauka jasno pokazuje da destruktivne sile klimatskih promena više nisu potencijal, one su svakodnevica. Zato društva moraju da se pripreme za sve učestalije, nepredvidive i intenzivne vremenske nepogode“, naglasio je Pandžić.
Prema njegovim rečima, edukacija o klimatskim rizicima i merama prevencije, kao i razvoj planova za kontinuitet poslovanja, moraju postati standard. Posebno naglašava važnost investicija u digitalne alate, GIS sisteme i veštačku inteligenciju koji omogućavaju praćenje vremenskih uslova u realnom vremenu, identifikovanje rizičnih tačaka i automatsko aktiviranje mehanizama zaštite ili adaptacije.
Pozivajući se na relevantna istraživanja kao što su „Extremes“ projekat, SwissRE i MunichRE, Pandžić podseća da se Srbija nalazi u regionu u kojem se očekuju sve češći i razorniji vremenski ekstremi. U tom kontekstu, zaštita zdravlja ljudi i očuvanje imovine nisu samo poslovna obaveza, već temeljna društvena odgovornost.
Pored klimatskih izazova, program konferencije obuhvatio je i teme kao što su ESG regulativa, odgovornost menadžera, pravna zaštita od tužbi i naplata potraživanja, aktuelni pravni okviri u oblasti sajber bezbednosti i veštačke inteligencije, kao i promene koje donose nove generacije kada je reč o benefitima i radnom okruženju. Poseban akcenat stavljen je na „tihi rizik“ savremenog poslovanja — usamljenost zaposlenih, koja direktno utiče na zdravlje i produktivnost timova.