Mladi i zdravlje: Koji pregledi se preporučuju?

Prevencija bolesti je način života koji treba da se usvoji i praktikuje svaki dan, počevši od ranog detinjstva. Danas znamo da je rano detinjstvo, odnosno uzrast od rođenja do 4 godine, od suštinskog značaja za razvoj pojedinca i da će uticati na njegovo zdravlje tokom odraslog doba. Adolescencija, period koji prema Društvu za adolescentnu medicinu Italije počinje u 10, a završava se u 21. godini, takođe je ključna i iz tog razloga mora da se prati kroz preglede i kontrole koje uzimaju u obzir i fizičko i psihičko blagostanje devojaka i momaka.

Periodični pregledi su od velikog značaja u svim uzrastima, jer omogućavaju da se sazna u kakvom je stanju organizam i da se rano otkriju znaci upozorenja za neke bolesti. U ovom članku ćemo govoriti o prevenciji rizičnih ponašanja, videćemo koje rutinske kontrole su predviđene tokom adolescencije, a koje treba da se obavljaju u starosnoj dobi do 35 godina.

HBSC STUDIJA: PRIKAZ ŠKOLSKOG UZRASTA

HBSC (Health Behavior in School-aged Children, ponašanje povezano sa zdravljem dece u školskom uzrastu) je studija započeta 1982. godine i aktivna na transnacionalnom nivou. Sprovodi je mreža univerzitetskih istraživača i vladinih institucija, u saradnji sa Regionalnom kancelarijom za Evropu Svetske zdravstvene organizacije. Cilj je produbljivanje pitanja blagostanja i zdravlja među najmlađima, i društvenog konteksta u kome se nalaze, kako bi se stvorila osnova koja će poslužiti za usmeravanje nacionalnih politika koje se odnose na mlade.

Podaci se prikazuju na svake četiri godine i odnose se na uzorak dečaka i devojčica od 11, 13 i 15 godina u 50 zemalja i regiona Evrope i Severne Amerike. Upitnik koji se daje (sa ponuđenim odgovorima) uključuje pitanja koja se tiču, na primer:

  • ishrane i fizičke aktivnosti, broja sati provedenih ispred TV-a ili u igranju video igrica;
  • ponašanja koja decu izlažu riziku od zavisnosti od alkohola, droga i kockanja;
  • seksualne sfere;
  • fenomena nasilja, vršnjačkog maltretiranja, diskriminacije;
  • društvenog i konteksta životne sredine.

ZAVISNOSTI KOJE ŠTETE ZDRAVLJU

Najnoviji podaci iz HBSC studije, koji se tiču perioda 2017-2018, a objavljeni su krajem 2020. godine, pokazali su da je u Italiji povećano rizično ponašanje među adolescentima, posebno kod onih starijih.

MachineHeadz/gettyimages.it



    Prijavite se na naš newsletter

    Konkretno, među petnaestogodišnjacima, 31,9% devojčica je popušilo najmanje jednu cigaretu u prethodnom mesecu, kao i 24,8% dečaka. Kada je reč o konzumaciji marihuane, procenti su 11,4, odnosno 16,2, dok kod alkoholnih pića cifre značajno rastu, 45,2% devojčica i 53,5% dečaka konzumira alkohol. Preterano opijanje (kada se popije 5 i više čaša alkoholnih pića u jednoj prilici) je takođe često, kod 37,1 % devojčica i 43,4 % dečaka.

    Stoga je evidentno da prevencija pojedinih loših navika mora da počne upravo u adolescenciji, jer su pušenje, konzumacija droga i alkohola izuzetno štetni po zdravlje. Podsećamo da prestanak pušenja ima mnogo prednosti, koje mogu da budu i trenutne, ali da bi odluka da se uopšte ne počne sa pušenjem bila sigurno mnogo bolja za organizam.

    Alkohol povećava rizik od razvoja nekih karcinoma, kao što su karcinom orofarinksa, larinksa, jednjaka, kolorektalni karcinom, a u kombinaciji sa duvanom (koji je vodeći uzrok nastanka raka), njegova opasnost eksponencijalno raste.

    PREVENCIJA ZA MLADE: PREPORUČENI KONTROLNI PREGLEDI KOD DECE I TINEJDŽERA

    Nakon što smo govorili o nekim rizičnim ponašanjima, koja treba izbegavati kako u mladosti, tako i u ostatku života, detaljnije ćemo se pozabaviti zdravljem mladih, počevši od školskog uzrasta.

    PPREGLEDI PEDIJATRA

    Deca i adolescenti treba da budu podvgnuti periodičnim pregledima svog pedijatra, koji kontroliše držanje, visinu, telesnu masu i krvni pritisak. Takođe je važno isključiti ingvinalne kile i, kod muškaraca, prisustvo masa u testisima. Lekar može da preporuči dalja ispitivanja u cilju prevencije bolesti kao što je skolioza, i pruži informacije mladim pacijentima oba pola o načinu samopregleda palpacijom, kako dojki, tako i testisa, posebno u adolescenciji.

    OČNI I STOMATOLOŠKI PREGLED

    Kada se približi polazak u osnovnu školu, mora da se obavi očni pregled, dakle oko 6. godine, koji treba ponoviti oko 12. godine, a zatim jednom godišnje, osim ako ne postoje drugačija uputstva pedijatra.

    Takođe je od 6. godine preporučljivo podvrgavati dete pregledima kod stomatologa, koga je već trebalo konsultovati najkasnije do 4. godine, kako bi se držali pod kontrolom mlečni, a potom i stalni zubi, koji počinju da rastu upravo u školskom uzrastu.

    Inside Creative House/gettyimages.it

    GINEKOLOŠKI I ANDROLOŠKI PREGLED

    Iako ne postoji preporučeni uzrast za prvi ginekološki pregled, mnoge devojke odlaze na prvi pregled oko 14-15. godine. Za dečake se preporučuje androloški pregled pre navršene 18. godine kako bi se isključile malformacije i bolesti poput varikokele (varikocele). Svi seksualno aktivni adolescenti takođe treba da budu podvrgnuti skriningu na polno prenosive bolesti.

    ANALIZE KRVI

    Gojaznost je globalno rasprostranjena bolest, koja se javlja i kod dece: važno je zapamtiti da će oko 50% onih koji pate od nje u ovom periodu života i u predadolescenciji, patiti od nje i kao odrasli. Zbog toga je neophodno usaditi deci i adolescentima dobre navike kao što su upražnjavanje fizičke aktivnosti i zdrava ishrana, kako bi se sprečila prekomerna telesna masa i gojaznost, ali i da bi se izbegao rizik od dijabetesa. S tim u vezi, prema uputstvima lekara opšte prakse, može biti korisno i periodično proveravati nivoe glukoze i holesterola u krvi.

    KOJE SU PREPORUČENE KONTROLE ZA PREVENCIJU BOLESTI KOD MLADIH ODRASLIH OSOBA?

    Prevencija i rutinski pregledi su dve navike koje čoveka moraju da prate tokom celog života, a koje s prolaženjem godina postaju sve neophodnije. Držanje zdravlja pod kontrolom u najranijem periodu odraslog doba znači da brinemo o sopstvenom blagostanju: hajde da vidimo koje kontrole treba sprovoditi i kojom učestalošću u starosnoj grupi od 20-21 do 35 godina.

    Analiza krvi, na godišnjem nivou, omogućava da se identifikuju eventualne anomalije ili bolesti u vrlo ranim fazama i da se interveniše; Kompletan skrining uključuje krvnu sliku, nivo šećera u krvi, nivo holesterola i triglicerida, referentne vrednosti za funkciju bubrega i jetre.

    Belyjmishka/gettyimages.it

    Pregled očiju, do 39-40 godina, preporučuje se svakih 5 godina, a taj period može da se smanji na 1 ili 2 godine u prisustvu patologija ili stanja koja utiču na zdravlje očiju, ili u slučaju posebnih potreba, npr. vezanih za upotrebu korektivnih sočiva.

    Na svakih šest meseci je preporučljivo posetiti stomatologa i obaviti redovno čišćenje zuba kako bi se oralna šupljina održala u dobrom stanju i izbeglo nakupljanje plaka i kamenca.

    SKRINING I VAKCINACIJA PROTIV PAPILOMA VIRUSA

    Evropski kodeks protiv raka je dokument koji su objavili IARC (International Agency for Research on Cancer – Međunarodna agencija za istraživanje raka) i Svetska zdravstvena organizacija, kako bi istakli svakodnevne dobre preventivne prakse, koje su sažete u 12 tačaka. Jedna od njih se odnosi na učešće u onkološkim skrininzima, analizama za naizgled zdrave ljude ili određene grupe stanovništva koje su u riziku. Neki se tiču i mladih, kao što je HPV.

    Perzistentna infekcija humanim papiloma virusom (HPV), polno prenosivim virusom, može da izazove razvoj neoplazmi (raka grlića materice kod žena). Da bi se to sprečilo, razvijena je vakcina koja se sada daje besplatno određenim starosnim grupama, i dečacima i devojčicama, ali je skrining putem PAPA testa namenjen i grupama stanovništva između 25 i 65 godina. Tokom ove analize se uzima mala količina sluzi iz grlića materice i iz cervikalnog kanala, kako bi se pregledale ćelije izdvojene iz tkiva i identifikovale sve abnormalne koje su eventualno prisutne. Preporučuje se podvrgavanje PAPA testu svake tri godine.

    Od 30. godine preporučuje se i HPV test koji otkriva tipove papiloma virusa koji se smatraju rizičnim.

    PREPORUČENI KONTROLNI PREGLEDI ZA ŽENE

    Pregledi i analize ne samo da omogućavaju da se proveri stanje sopstvenog zdravlja, već predstavljaju i trenutak u kome se osoba savetuje sa lekarom specijalistom, kome može da izloži nedoumice i brige kako bi bolje razumela funkcionisanje organizma i svih njegovih sistema. Konkretno, seksualna i reproduktivna sfera su u centru pažnje između 20 i 30 godina. Evo saveta za žene ove starosne grupe:

    • Ginekološki pregled treba obaviti najmanje jednom godišnje, kako bi se isključilo prisustvo infekcija, procenila redovnost menstrualnog ciklusa, izabrala eventualna metoda kontracepcije.
    • Ultrazvuk karlice, koji može da bude povezan sa ginekološkim pregledom ili može da se obavi kasnije (i u ovom slučaju najmanje jednom godišnje), prati stanje jajnika, materice i celog reproduktivnog sistema.
    • I ginekolog i lekar opšte prakse mogu da nauče ženu kako da izvrši samopregled dojki palpacijom. Ovo je navika koja omogućava da se uoče eventualne promene. U svakom slučaju, i dalje se preporučuje pregled dojki kod hirurga, jer omogućava da se temeljno ispita zdravstveno stanje, posebno ukoliko postoji nasledni faktor u vezi sa tumorima dojke: u ovom slučaju, specijalista može da propiše dalja ispitivanja.

    Nakon 30. godine, pored već pomenutog, preporučljivo je proveriti i štitastu žlezdu (kroz analizu krvi i eventualno ultrazvučno snimanje) i pratiti vrednosti pritiska.

    SDI Productions/gettyimages.it

    PREPORUČENI KONTROLNI PREGLEDI ZA MUŠKARCE

    Podsetili smo da je androloški pregled kontrola koju treba obaviti već tokom adolescencije, pre 18. godine, kako bi se isključilo prisustvo ili rano otkrile patologije koje bi mogle da ugroze plodnost. Zbog toga je dobro obaviti pregled i između 20. i 30. godine, naročito ako to ranije nije urađeno.

    U različitim fazama života, briga o sopstvenom blagostanju je uvek povezana kako sa zdravim navikama, tako i sa praćenjem stanja organizma. Preglede i analize ne treba posmatrati kao dužnost, a još manje kao uznemirujući trenutak, a pre svega, ove dragocene instrumente ne treba koristiti samo kada se osoba ne oseća dobro ili sumnja na problem. Takođe, susret sa porodičnim lekarom i specijalistima je korisna prilika za razgovor, u kome mogu da se izraze i nedoumice i nađu odgovori na pitanja koja se tiču specifičnih aspekata zdravlja. Videli smo i koliko je dobra prevencija ključna još od perioda adolescencije: iz tog razloga, da bismo izašli u susret potrebama roditelja i uvek mogli da se oslonimo na stručnjake od poverenja, može da bude korisno sklopiti polisu osiguranja prilagođenu deci i adolescentima ili Bronzani paket dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja upravo namenjen pravovremenim i odgovarajućim preventivnim pregledima.

    Da li ste razmišljali o takvom rešenju?

     

    Izvor: https://blogunisalute.it/prevenzione-per-giovani/