Zvučno zagađenje: uzroci i posledice po zdravlje

Zagađenje bukom je problem koji je prilično potcenjen u odnosu na to koliko je prisutan, naročito zbog posledica, čak i ozbiljnih, po zdravlje. Ova vrsta zagađenja se javlja kada je životna sredina oko nas izložena neželjenoj buci koja se ponavlja i koja je visokog intenziteta. Potencijalni efekti na zdravlje ove vrste zagađenja uključuju povećanje nivoa stresa, poremećaj sna i oštećenje sluha.

U ovom članku ćemo detaljnije istražiti zvučno zagađenje, govorićemo o njegovom potencijalnom uticaju na zdravlje i daćemo nekolicinu saveta kako ga smanjiti.

ŠTA JE ZVUČNO ZAGAĐENJE? 

Uopšteno govoreći, možemo da govorimo o “zagađenju” kada neki faktor zagađenja uđe u životnu sredinu, izazivajući neželjene efekte na živa bića koja u njoj žive.

Postoje različite vrste zagađenja među kojima i:

  • zagađenje vazduha:
  • zagađenje vode;
  • svetlosno zagađenje;
  • zvučno zagađenje. 

Zvučno zagađenje se sastoji od širenja raznih neželjenih zvukova u životnoj sredini. Buka je element koji sam po sebi nema negativnu konotaciju. Oko nas postoje zvuci svih vrsta, neke stvara priroda, kao, na primer, pevanje ptica, šuštanje lišća ili šum vode koja teče, dok su drugi veštački, kao što je kretanje automobila, zujanje kućnih aparata ili buka sa gradilišta.

Neki zvuci su neposredni i ograničeni u vremenu, kao na primer zujanje motocikla, drugi su povratni i sistematični, kao što je zvonjava zvona ili galama dece na izlazu iz škole.

Ta akumulacija zvukova, prirodnih i veštačkih, neposrednih i ponavljajućih, ima potencijalno negativan uticaj na zdravlje ljudi i životinja. Lako je zaključiti da su najvećim delom zvučnom zagađenju izložene osobe koje žive u gusto naseljenim mestima ili borave u industrijskim zonama.

Srdjanns74/gettyimages.it




    Prijavite se na naš newsletter

    UTICAJ ZVUČNOG ZAGAĐENJA NA ZDRAVLJE

    Neželjena buka može da ima niz negativnih efekata, pre svega na mentalno zdravlje.

    Mozak, u stvari, stalno prati zvukove da bi identifikovao znake opasnosti, čak i tokom sna. Posledica toga je da zvuci koji se ponavljaju ili su veoma glasni lako prouzrokuju anksioznost ili stres. Što je izloženost osobe zvučnom zagađenju kontinuiranija i ozbiljnija, to se više uvećava stres koji ta izloženost izaziva.

    Osobe koje žive u zonama sa visokim stepenom zvučne zagađenosti mogu da budu razdražljive, nervozne, frustrirane ili ljute. Ovi negativni efekti mogu da se intenziviraju ukoliko dotična osoba oseća da ne može da kontroliše količinu buke koja je prisutna u njenoj životnoj sredini, možda zato što je izvor zvuka veštački, a zvuk koji se proizvodi se ponavlja i sistematski je.

    Buka u životnoj sredini je takođe čest uzrok i poremećaja sna, kao što su:

    • teškoće sa uspavljivanjem;
    • nemogućnost spavanja;
    • rano buđenje.

    Štaviše, iritantni i produženi zvuci mogu da smanje dubinu i kvalitet sna: ovo utiče na raspoloženje i na sposobnost koncetracije.

    nicoletaionescu/gettyimages.it

    Negativni efekti zvučnog zagađenja ne utiču samo na mentalno stanje, već i na fizičko zdravlje. Kod najtežih slučajeva, na primer, jaki zvuci mogu čak da izazovu i probleme sa sluhom. Neki oblici oštećenja sluha izazvanih bukom obuhvataju:

    • abnormalnu percepciju jačine zvukova;
    • tinitus koji izaziva uporno, piskavo zujanje u ušima;
    • parakuzu ili iskrivljeni sluh.

    Prema ispitivanjima jedne studije, koja je sprovedena 2018. godine, kratkoročno izlaganje prekomernom zvučnom zagađenju može privremeno da povisi krvni pritisak i poveća viskoznost krvi.

    Ista studija otkriva vezu između dugotrajne izloženosti buci i veće stope kardiovaskularnih oboljenjaautori ispitivanja sugerišu da bi ova povezanost  mogla da nastane zbog uticaja zvučnog zagađenja na nervni sistem i na proizvodnju hormona stresa. 

    KAKO SMANJITI ZVUČNO ZAGAĐENJE

    U nekim slučajevima, nažalost, zvučno zagađenje je neizbežno. Ipak, postoje neki načini da se smanji nivo buke koja nastaje kako u kući, tako i van nje, kao na primer:

    • smanjenje buke kućnih uređaja: predmeti kao što su klima uređaji, peći, ventilatori, frižideri i drugi kućni aparati mogu da povećaju ukupan nivo buke u kući. Nastojte da ih češće isključujete ili da podesite tajmer tako da se uključuju samo u određeno vreme.
    • smanjenje buke multimedijalnih uređaja: prekomerna jačina zvuka televizora, radija, stereo uređaja i video igrica može da izazove neugodnost kako kod člavnova domaćinstva, tako i kod komšija.
    • Popravka ili zamena zastarelih mašina: stari kućni aparati, vozila i drugi predmeti mogu da proizvode više buke u odnosu na novije modele. Ukoliko je moguće, razmislite o kupovini savremenijih proizvoda koji manje zagađuju sa akustičke tačke gledišta.
    • Zvučna izolacija: strateški dodatak izolacionim materijalima može da pomogne da se priguši zvuk koji dolazi iz drugih soba, iz obližnjih stanova ili iz spoljašnje sredine. U tom smislu tepisi i draperije mogu da budu od pomoći.
    • Štitnici za uši: ukoliko je buka velika, nažalost, neizbežna je upotreba štitnika za uši, kao što su čepići ili slušalice, koji mogu da smanje uticaj.

    Takođe je veoma važno raditi analize i rutinske preglede koji omogućavaju da se proveri zdravstveno stanje, tim pre ukoliko osoba smatra da je izložena prekomernom zvučnom zagađenju. S tim u vezi, polisa DDOR Dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja obezbeđuje usluge zdravstvenih ustanova sa kojima je sklopljen ugovor i obaviti preglede u skladu sa ugovorenim pokrićima.

     

    Izvor: https://blogunisalute.it/inquinamento-acustico/

    Izvori:

    istat.it

    eea.europa.eu

    medicalnewstoday.com

    science.org