Šta je i kako se leči skijaški palac (Stenerova lezija)

Stenerova lezija, koja se naziva još i „skijaški palac“, jedna je od najčešćih povreda šake kod sportista koji se bave zimskim sportovima, posebno skijanjem, i zahvata ulnarni kolateralni ligament metakarpofalangealnog zgloba palca.

Ovaj problem je uglavnom uzrokovan padom ili povredom (traumom), usled čega dolazi do pucanja ligamenta: danas ćemo produbiti ovu temu, da bismo razumeli simptome koji karakterišu skijaški palac, koji su uzroci i, na kraju, koji su mogući tretmani za lečenje istog.

 

ANATOMIJA ŠAKE: GDE NASTAJE STENEROVA LEZIJA?

Kao što je napomenuto, Stenerova lezija zahvata ligament palca: da bismo imali potpuni uvid u ovu patologiju, korisno je da znamo osnovne informacije o anatomiji šake.

Skelet ovog dela ljudskog tela čine tri grupe kostiju:

  • karpus (kosti ručja), uključujući i područje ručnog zgloba, je deo skeleta gornjeg ekstremiteta koji spaja radijus, kost podlaktice, sa metakarpusom;
  • metakarpus (kosti doručja) je formiran od pet dugih kostiju šake koje povezuju karpus sa falangama;
  • falange (kosti prstiju šake) su „slobodne“ kosti iza metakarpusa, koje čine deo prstiju koji se pomera.

Konkretno, u palcu postoje tri zgloba:

  • interfalangealni, smešten između dve falange ovog prsta;
  • bazalni ili metakarpofalangealni, koji se nalazi između prve metakarpalne kosti i proksimalne falange palca, što omogućava fleksiju (savijanje), ekstenziju (opružanje) i rotaciju palca;
  • sedlasti ili karpometakarpalni zglob, koji palcu daje veću pokretljivost od ostalih prstiju šake.



    Prijavite se na naš newsletter

    Zglob zahvaćen Stenerovom lezijom je bazalni, u kome se nalaze dva ligamenta, radijalni kolateralni i ulnarni. Drugi, čija je skraćenica LCU, nastaje iz glave metakarpalne kosti i umeće se u bazu proksimalne falange.

    Upravo na tom mestu, u slučaju povrede, može da nastane Stenerova lezija, odnosno skijaški palac: u nastavku ćemo saznati i zašto.

    ljubaphoto/gettyimages.it

    SKIJAŠKI PALAC: O ČEMU JE REČ I KOJI SU UZROCI NJEGOVOG NASTANKA

    Oštećenje ulnarnog kolateralnog ligamenta se naziva i „ skijaški palac“ jer u slučaju pada sa skija često dolazi do niza pokreta koji mogu da izazovu ovu vrstu traume.

    Konkretno, dešava se sledeće:

    • skijaš pada
    • palac se savija ka spolja
    • štap ostaje u ruci i predstavlja polugu za unutrašnjost palca
    • ovo izaziva rupturu ligamenta.

    Hajde da saznamo još više informacija o tome šta se dešava tokom pada: često skijaš, kada pada, instinktivno izvodi takozvani „hiperabdukcioni pokret” kojim se palac pomera ka spolja da bi ublažio pad.

    Tako dolazi do akutnog i iznenadnog stresa, koji može da izazove leziju u predelu falange ili metakarpalne kosti. U poslednjem slučaju, oštećenje može da nastane kako na početku metakarpusa, tako i u središnjem delu.

    Stenerova lezija je naročito česta kod skijaša, ali ne pogađa samo ovu kategoriju sportista: ova patologija, naime, nije retka ni kod golmana, snoubordera, biciklista, motociklista i vežbača u teretanama.

    Adie Bush/gettyimages.it

    SIMPTOMI STENEROVE LEZIJE: NA KOJA ZVONA ZA UZBUNU TREBA OBRATITI PAŽNJU?

    Glavni simptomi koji se javljaju nakon povrede ulnarnog kolateralnog ligamenta mogu da budu:

    • bol i nestabilnost u zglobovima;
    • prekomerno otvaranje zgloba;
    • otok i crvenilo;
    • smanjena snaga ili odsustvo iste;
    • nemogućnost hvatanja predmeta.

    U prisustvu ovih simptoma nakon pada, veoma je važno konsultovati specijalistu kako bi on procenio da li je došlo do Stenerove povrede.

    Ukoliko se ne otkrije i ne leči na vreme, skijaški palac može da dovede do toga da bolest postane hronična, a takođe ozbiljno ugrozi funkcionalnost i stabilnost zgloba palca.

    STENEROVA LEZIJA: KAKO SE POSTAVLJA DIJAGNOZA?

    Kao što je napomenuto, ako sportista posumnja da je došlo do povrede ligamenta palca, neophodno je brzo postaviti inicijalnu kliničku dijagnozu: specijalista će, dakle, uzeti anamnezu pacijenta, posmatrati palac, analizirati kako je došlo do pada i simptome koji su povezani sa traumom.

    Konkretno, biće posmatrani sledeći parametri:

    • slabost i labavost povređenog palca u poređenju sa palcem druge ruke
    • nemogućnost izvođenja pokreta opozicije palca unutar šake
    • oticanje samog ligamenta
    • stanje otoka i prateće modrice

    Ponekad može da se desi da se pri inicijalnom pregledu lezija ne identifikuje površnim posmatranjem, jer vlaknasta traka koja okružuje mišiće šake može da ostane zarobljena između metakarpalnih kostiju i ligamenta koji je pokidan.

    U ovom slučaju, tokom inicijalnog posmatranja, zglob može da izgleda stabilno iako to nije: upravo iz tog razloga je neophodno pribeći magnetnoj rezonanci koja će omogućiti da se utvrdi tačan stepen povrede i stanje zgloba.

    Marina Khromova/gettyimages.it

    SKIJAŠKI PALAC: MOGUĆI NAČINI LEČENJA I ZNAČAJ PREVENCIJE

    Ako se postavi dijagnoza Stenerove lezije, u dogovoru sa ortopedom specijalistom za šaku, osoba može da odluči da pribegne različitim načinima lečenja: pogledajmo do detalja koji su najčešći.

    Imobilizacija palca

    Ako povreda nije ozbiljna, specijalista može da odredi imobilizaciju palca pomoću rasteretne šine (ortoze) ili gipsane udlage, čije se nošenje preporučuje oko 3-4 nedelje.

    Po isteku ovog perioda, specijalista će proveriti stanje zgloba i verovatno će biti odlučeno da se nastavi sa rehabilitacijom i fizioterapeutskim vežbama u cilju povratka funkcionalnosti šake.

    Hirurške intervencije

    Kod ozbiljnije dijagnostičke slike specijalista može da se opredeli za konzervativno lečenje hirurškim zahvatom koji je neophodan kako bi se zašio ili repozicionirao ligamenat na kosti, pomoću koštanog sidra koje na sebi nosi konce.

    Nakon operacije, neophodna je imobilizacija palca u periodu od oko 4 nedelje: od druge nedelje pacijent će verovatno morati da izvodi vežbe za pokretanje (mobilizaciju) zgloba, kako bi se izbegao razvoj postoperativnih adhezija koje bi mogle da otežaju buduće pokrete.

    Nakon 4 nedelje imobilizacije, savetuje se da se nastavi sa korišćenjem rasteretne šine (ortoze) još 2-3 nedelje, kako bi se postepeno vratila funkcionalnost.

    Kao što smo videli, skijaški palac je stanje koje može da nastane iznenada: iako ga je teško sprečiti, moguće je poštovati niz mera predostrožnosti koje mogu da budu korisne u zaštiti sportiste od ove vrste povreda.

    Pre svega, važno je voditi računa o svojoj pripremi za sportske aktivnosti, kako bi se ojačale tetive, kosti i zglobovi.

    U tom pogledu, veoma važnu ulogu igra i istezanje koje, ako se radi pravilno, pomaže da se ojača telo i trenira snaga.

    Takođe je važno naučiti koji su pravilni pokreti tokom pada i pokušati izbeći dočekivanje na šake, kako bi se zaštitio zglob.

    Zbog toga bi moglo da bude korisno periodično podvrgavanje fizioterapeutskim tretmanima i periodičnim kontrolama čiji je cilj održavanje zdravlja mišića i zglobnog sistema, kako kao prevencija, tako i kao periodični tretman nakon eventualne povrede.

    S tim u vezi, moguće je on-line ugovoriti i pokriće od dopunskog ski rizika uz Međunarodno putničko osiguranje. Može da bude korisno znati da postoje polise osiguranja koje nude pokrića u slučaju nezgode, ali i polise kojima se pružaju usluge sanacije povreda u okviru Dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Osim toga, ova vrsta osiguranja, pokriva i troškove godišnjeg sistematskog pregleda.

     

    Izvor: https://blogunisalute.it/lesione-di-stener/

    Izvori:

    sicm.it
    fgp-mag.fgpsrl.it